Arhiva: IPA - Općenito

Instrument pretpristupne pomoći (eng. Instrument for Pre-Accession Assistance – IPA) pretpristupni je program za razdoblje od 2007. do 2013. godine koji zamjenjuje dosadašnje programe CARDS, Phare, ISPA i SAPARD.

Program IPA uspostavljen je Uredbom Vijeća (EZ) br. 1085/2006 od 17. srpnja 2006. godine, a njegova financijska vrijednost za sedmogodišnje razdoblje za sve države korisnice iznosi 11,468 milijarda eura. Od 2007. godine Instrument je u cijelosti otvoren Hrvatskoj, a ukupna financijska vrijednost ove pomoći za Hrvatsku iznosi 589,9 milijuna eura.
Republika Hrvatska korisnica je IPA programa i to od 2007. godine do trenutka stupanja u članstvo EU. Za sveukupnu koordinaciju programa IPA u RH zaduženo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, a za sveukupno financijsko upravljanje Ministarstvo financija.

Osnovni ciljevi ovog programa su pomoć u izgradnji institucija i vladavine prava, ljudskih prava, uključujući i temeljna prava, prava manjina, jednakost spolova i nediskriminaciju, administrativne i ekonomske reforme, ekonomski i društveni razvoj, pomirenje i rekonstrukciju te regionalnu i prekograničnu suradnju. Program podupire i izgradnju institucionalnih sposobnosti u pripremama za korištenje fondova koji će Hrvatskoj biti na raspolaganju kao državi članici Unije (strukturni fondovi i Kohezijski fond).

  • Program IPA sastoji se od pet komponenti:
  • Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija
  • Prekogranična suradnja
  • Regionalni razvoj
  • Razvoj ljudskih potencijala
  • Ruralni razvoj.

Međusobni odnosi Europske komisije i Vlade RH regulirani su Okvirnim sporazumom između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europske zajednice o pravilima za suradnju u svezi s financijskom pomoći Europske zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoći u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA).
 
Za komponentu I. programa IPA (Pomoć u tranziciji i jačanje institucija) izrađuje se godišnji nacionalni program, za komponente II. (Prekogranična suradnja) i V. (Ruralni razvoj) sedmogodišnji operativni programi, a za komponente III. (Regionalni razvoj) i IV. (Razvoj ljudskih potencijala) trogodišnji operativni programi.

Program IPA IV - Razvoj ljudskih potencijala

Program IPA komponenta IV podupire mjere usmjerene na poticanje zapošljavanja, obrazovanja i usavršavanja te socijalnog uključivanja, a kao preteča Europskog socijalnog fonda (engl. European Social Fund) financira projekte na području socijalne kohezije u svrhu ostvarivanja ciljeva Europske strategije za zapošljavanje.


Konačni cilj IV. Komponente IPA-e je pripremiti Republiku Hrvatsku za zadovoljavajuću razinu apsorpcije sredstava iz Europskog socijalnog fonda. Kroz IV. komponentu IPA-e, za ESF se ne pripremaju samo državne i javne institucije, već i široki krug potencijalnih korisnika sredstava poput lokalne i područne samouprave, organizacija civilnog društva, socijalnih partnera i drugih.

Europska komisija namijenila je Republici Hrvatskoj 82 milijuna eura za provedbu IV. komponente IPA-e u razdoblju od 2007. - 2011. godine. Dio sredstava namijenjen je izgradnji institucionalnih kapaciteta u obliku ugovora o uslugama. Kroz dodjele bespovratnh sredstava širok krug korisnika financira projekte iz područja zapošljavajna, obrazovanja i socijalnog uključivanja.

Najvažniji dokument kojim se kroz IV. komponentu IPA-e osigurava mogućnost financiranja projekata u području razvoja ljudskih potencijala naziva se Operativni program Razvoj ljudskih potencijala 2007. - 2013.

Analiza stanja izrađena tijekom pripreme Operativnog programa ukazuje na potrebu intenzivnog rada sa skupinama pogođenim visokom nezaposlenošću, zatim usklađivanje obrazovnih programa s potrebama tržišta rada i promicanje načela cjeloživotnog učenja te na potrebu provedbe posebnih mjera za osobe koje zbog socijalne isključenosti imaju otežan pristup tržištu rada. Radi stvaranja novih i kvalitetniji radnih mjesta, program će se baviti ograničenim brojem prioriteta od ključne važnosti za socijalnu i ekonomsku koheziju te razvojem civilnog društva.

Upravljanje i provedba Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala u nadleštvu su Operativne strukture koja se sastoji od sedam institucija:

  • Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ima ulogu čelnika Operativne strukture, mjerodavno je za provedbu cjelokupnoga Operativnog programa te istodobno za pojedine prioritete/mjere;
  • Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo socijane politike i mladih i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske djeluju kao tijela mjerodavna za pojedine prioritete/mjere unutar Operativnog programa;
  • Hrvatski zavod za zapošljavanje, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva imaju ulogu provedbenih tijela Operativne strukture.

S obzirom na razmjerno nisku razinu pomoći koja je dostupna u okviru ove komponente, Operativni će se program usredotočiti na ograničen broj prioriteta i pratećih mjera s ugrađenom sposobnošću za daljnju razradu i razvoj u okviru budućega Europskog socijalnog fonda, u kojem će biti dostupna značajnija financijska sredstva.

Operativni program za razvoj ljudskih potencijala sastoji se od sljedećih prioritetnih osi i mjera:

Prioritetne osi i mjere